Monday, August 11, 2008

Integrity Awards to honor fight against corruption

Region :Worldwide
Country :None
Topic :Fellowships and Awards

06/08/2008
Nominations are now being accepted for the Transparency International Integrity Awards, which will award journalists or journalism organizations that have made a profound contribution to social, political and economic development in their countries. Deadline: August 31.
Individual journalists or journalism organizations can be nominated for the award. The award consists of a trophy.
For more information, visit http://www.transparency.org/news_room/award/integrity_awards/call_for_entries

Broadcast journalism course to be held in the Netherlands

Region :WorldwideCountry :NoneTopic :Basic Journalism

11/08/2008
The Radio Netherlands Training Centre (RNTC) invites mid-career journalists to apply for its International Course in Broadcast Journalism focusing on social conflict and cohesion. The deadline is August 15.
The course will be held over a 12-week period in Hilversum, from February 2 to April 14, 2009.
Aimed at mid-career broadcast journalists from developing countries, the international course seeks to strengthen the capacity of broadcast journalists and the organizations they work for.
Fellowships available for journalists from 57 countries will cover the cost of the course as well as travel and accommodation expenses.
For more information, visit: http://www.rnw.nl/rntc/courses/ICBJ2009.php.

Media@lse Conference to explore important media issues

Region :WorldwideCountry :NoneTopic :Ethics
06/08/2008
The London School of Economics and Political Science’s Department of Media and Communications (Media@lse) will hold a conference from September 21 to September 23 in celebration of the department’s fifth anniversary।

The conference will explore the role of media and communications in shaping human values, perceptions, actions, as well as social relations।

For the purposes of the conference, Media@lse will be accepting papers, proposals, and panels that are relevant to the theme and fall under any of the categories below:
Communication and Difference
Democracy, Politics and Journalism Ethics
Globalisation and Comparative Studies
Innovation, Governance and Policy
Media and New Media Literacies
Submissions must be made by August 15.
For more information, visit http://www.lse.ac.uk/collections/media@lse/Conference/Default.htm

Tuesday, May 27, 2008

PROSTITUISAUN Buras Iha Suai, Mai Husi Ne’ebe no Tamba Sa?

By; Ofelia Vilanova & Rosita Sonet
CJITL Reporters

KITAU, Covalima – Wainhira Maria Ximenes koalia konaba nia serbisu nudar prostituisaun, nia koko atu la halo espresaun ruma iha ninia oin। Maibe nia sadere-an ba kadeira ida ne’ebe हेलो ho ai iha ninia uma, no nia hateke ba fatin seluk.

“Ne’e hau nia isin, hau bele uja tuir hau nia hakarak,” nia dehan, It’s my body, I can use it any way I want,” she says, ninia hamnasa maibe ladun kontente। “Ne’e ami nia kultura. Ami nia avo sira uluk halo serbisu ne’e.”
Nia feto maluk Clara da Cruz, 24, serbisu hanesan prostituisaun durante tinan hirak nia laran, no nia hateke ho kalma। Ninia espresaun seriu, no triste oituan. “Ami sei halo serbisu seluk se karik iha,” nia dehan. “Maibe serbisu laiha.”

Sira nain rua ne’e serbisu nudar prostituisaun iha Kitau, aldeia ida iha Covalima, ita bele sa’e kareta hosi Suai durante minutu 20 nia laran hodi to’o iha fatin ne’ऐ।

Uma sira iha aldeia ne’e forma tu-tuir dalan ne’ebe iha sira nia leet, kuaze uma hirak ne’e halo hosi au। Xefe Aldeia, Baltazar Bareto dehan katak populasaun iha Kitau ladun preokupa ho saida mak feto hirak ne’e halo atu sustenta sira nia moris.

“Sira tenke hetan osan atu nune’e sira nia oan bele moris,” nia dehan। “Tan ne’e ami lakohi book sira nia moris, tanba ida ne’e (prostituisaun) ne’e sai hanesan servisu ida atu bele sustenta sira nia moris no Governu nunka tau matan ba iha Aldeia Kuitau.

Balu dehan katak prostituisaun nudar serbisu ida ne’ebe ema simu ho diak iha parte soudeste hosi Covalima duke area sira seluk iha Timor Leste। Sira hateten katak feto sira iha Suai – liu-liu iha Suco Fatumean, ne’ebe besik ho fronteira – hala’o tiha ona serbisu ne’e durante tempu barak nia laran.

Da Cruz ho Ximenes hotu-hotu mai hosi Fatumean। Sira hato’o katak sira halo serbisu ne’e ba tempu badak deit, no sira hein katak sira bele kaben iha loron ruma. Sira mos dehan katak sira halo tuir deit tradisaun ne’ebe iha tiha ona.

Maibe balu dehan katak ida ne’e la’os kestaun tradisaun deit maibe ekonomia no mos intimidasaun, laiha area ida mak iha istoria naruk konaba invasaun nian duke Covalima ne’ebe besik ho fronteira ne’e।

“Wainhira Indonezia hala’o invasaun iha aldeia ruma, familia balu tenke fo sira nia oan feto ba soldadu sira hodi prevene sira nia familia,” Ergilio Ferreira Vicente, nudar xefe ba Sentru Juventude Suai hatete। Sentru Juventude ne’e hala’o ona insiativa barak atu bele hamenus prostituisaun.

Invasaun iha 1975 to’o 1999 husik hela tristeza boot, nia hatutan। “Balu sai hanesan prostituisaun tanba hetan violasaun seksual,” maske balu sai prostituisaun tanba violensia seksual iha familia laran, divorsiu, no problema iha kazamentu.

Nia konese feto ida ne’ebe tau matan ba ninia primus nain tolu। “Feto hirak ne’e barak mak la eskola, sira hotu-hotu alfabetizadu,” nia dehan. “Se ita dehan ne’e tanba kestaun ekonomia deit, entaun, ne’e komplikadu liu ida ne’e. (Ba ema balu), sira gosta sira serbisu. Sira nia maun alin sira bele ba estuda no sira mos bele ajuda sira nia familia.”



Ximenes no da Cruz dehan katak ema ne’ebe ba iha sira nia fatin, mai hosi parte hotu, hosi politiku nain sira, ofisiais governu nian to’o to’os-nain sira। Sira nain rua dehan katak sira tama iha prostituisaun tanba problema hafoin kazamentu. Da Cruz dehan katak ninia laen husik hela nia no ba fali feto seluk; Ximenes dehan katak nia tama prostituisaun tanba nia laen husik nia fulan ida hafoin kazamentu.

Da Cruz mak toma konta atu suporta ninia oan nain rua। “Hau nia familia hatene konaba saida mak hau halo,” nia dehan. “Hau nia maun balu hirus, sira hakarak hau para, maibe tanba sa mak hau tenke para?”

Sira mos dehan katak sira nia langganan sempre uja kondom no sira ladun preokupa ho moras ne’ebe hadaet hosi relasaun seksual (Sexually Transmitted Disease), virus HIV/SIDA।

Tuir Viera hosi sentru juventude, nia problema mak;“Ema seidauk iha informasaun baziku ne’ebe sira presija konaba HIV/SIDA no STD”, nia hetete। “Ita presija fo informasaun liu tan atu sira labele sente ta’uk, ka sente moe atu hetan tratamentu ka hetan teste.”

Diretor Hospital Distritu Suai, Alberto Cole hatete katak ema nain 50 mak hetan ona teste ba HIV/SIDA nian desde teste ne’e hala’o iha 2006, no laiha ema ida mak positive hetan moras ne’e। Maibe nia sei preokupa oituan ba futuru oin mai.

“Ami iha Timor iha problema, tanba ema barak mak moe atu halo teste,” tenik nia। Ema sira ne’ebve serbisu iha hospital sempre ba iha fatin sira ne’ebe iha risku boot ba moras ne’e, hanesan fatin ne’ebe joven sira uja atu halibur malu no koko atu fahe informasaun konaba HIV/SIDA.

Numeru boot hatudu katak moras ne’ebe hadaet hosi relasaun seksual akontese tanba ema barak mak la uja kondom। Cole dehan, “Lor-loron ami sempre hetan ema nain lima ka neen mak hetan moras ne’ebe hadaet hosi relasaun seksual, bai-bain ne’e gonorrhea.” Cole mos dehan katak Ministeriu Saude laiha programa ida atu kombate prostituisaun. “Ida ne’e problema sosial,” nia dehan. “Ami iha Ministeriu Saude so toma konta ba ami nia responsabilidade, hanesan moras no buat ne’ebe hanesan.”

Iha grupu balu mak koko resolve problema ne’e। Hafoin joven ida hosi Covalima hetan infektadu ho HIV iha 2004, Sentru Juventude hahu projeitu ida ne’ebe halo survey ba prostituisaun sira no fo konselhu ba sira. Iha intervista ho prostituisaun nain 49, sira hetan serbisu ne’e organizadu ho diak tebes.

“Ami serbisu ho sira tinan ida deit, tanba sira la hela iha fatin ida deit no susar atu hasoru sira wainhira sira ba distritu ka rejiaun seluk atu partisipa festa ruma,” nia dehan।

Iha ema barak mak la gosta prostituisaun sira, nia dehan। “Dala barak ona iha konflitu iha area ne’e, por ejemplu wainhira feto balu hetan sira nia laen ba vizita prostituisaun sira.” Se karik ema sira mai vizita uja motor ka kareta, ema sei tuda sira ho fatuk ka bele sunu sira nia motor ka kareta.”

Maibe iha komunidade balu mak simu negosiu hanesan ne’e। Viera dehan katak feto hirak ne’e aluga uma hosi familia balu iha komunidade ne’e no vizitantes sira ne’ebe mai sempre selu labarik sira hodi tau matan ba sira nia kareta ka motor. Dalaruma feto hirak ne’e mos fornese relasaun seksual ne’ebe gratuita ba ema rai-nain sira.

“Ne’e hanesan korente ida. populasaun iha area ne’eba presija rendimentu, entaun, se ita dehan ida ne’e tanba razaun ekonomia entaun sei sai komplikadu liu,” nia dehan.
Ba Madre Jessy Joseph, ida ne’e ladun komplikadu, tanba prostituisaun la’os ilegal iha Timor Leste। Nia dehan katak feto barak mak nia otas seidauk to’o 18. “Ida ne’e hanesan krime ida tanba iuja labarik sira ne’ebe tinan seidauk to’o nudar prostituisaun.”

Madre Jessy serbisu hamutuk ho prostituisaun no vitima hosi abuzu seksual hahu hosi tinan 2005 iha Salele, sidade ida ne’ebe besik ho Suai no Kitau। Uluk nia hanoin katak, negosiu seks akontese tanba razaun ekonomia no ignoransia.

Maibe agora nia hanoin katak ida ne’e hanesan kestaun ida konaba valor moral। “Problema ne’ebe boot liu mak tanba moris iha familia nia laran hetan perturbasaun ruma. Labarik feto iha fatin ne’e hare feto sira seluk halo serbisu ida ne’e, entaun ida ne’e infuelsia sira,” tenik nia. Feto balu hanoin katak ida ne’e mak dalan atu bele sustenta moris.

Madre Jessy harii Uma Mahon ida iha Salele, hanesan fain ba feto sira hodi hela to’o tinan ida atu bele rekupera fali hosi abuzu no aprende abilidade seluk hodi bele suporta sira nia an. Feto hirak ne’e fa’an materia ne’ebe sira halo; iha fulan lima ba kotuk sira konsege fa’an kuaze $200.
Iha tinan rua nia laran, Madre Jessy dehan, iha feto prostituisaun nain tolu deit mak hola parte iha programa ne’e। Barak mak prefere liu atu hela iha Kitau, atu nune’e sira bele hetan osan barak liu.

“Iha loron balu sira bele hatan 25 cents deit, iha loron seluk sira bele hetan $60,” nia dehan। “ne’e depende ba tinan no feto ne’e nia oin bonita ka lae. Se karik feto no sei nurak no bonita entaun nia sei hetan barak liu.”

Dala barak nia ba vizita feto sira iha Kitau, maibe nia dehan katak sira iha razaun barak tanba sa mak sira lakohi husik sira nia moris ne’e। Sira dehan ba nia katak sira tenke tau matan ba sira nia oan, ka suporta sira nia familia.

“Razaun ne’ebe real katak tanba sira hanoin ida ne’e mak dalan ne’ebe fasil liu atu hetan osan no la halo esforsu ruma,” tenik nia.
Kuaze feto hirak ne’ebe mak hela iha uma mahon mak vitima hosi insestu ka abuzu seksaul iha familia nia laran।

Belinha hetan abuzu seksual wainhira nia tinan 12. ““Hau nia avo perkosa hau iha ailaran iha to’os, nia lori tualha taka hau nia ibun no ameasa atu labele hateten ba hau nia familia.” Hafoin ida ne’e Belinha sai gravida (hetan oan), no agora nia sai nudar Inan ba nia oan iha tinan 13.
Eurosia, 20, hetan violasaun seksual hosi nia Tiu rasik। “Nia ameasa atu oho hau se hau dehan ba ema seluk,” tenik nia. Maske nia hato’o keixa ne’e ba polisia, maibe nia tiu halai ba Dili. Nia sente frustradu ba nia a’an, antes ninia familia haruka nia ba Uma Mahon.

“Ami aprende buat barak iha ne’e, hanesan suku, tein,” nia dehan। “Agora hau fila fali ona ba vida normal no hakarak moris diak la’os sai hanesan prostituisaun.” Maneira ne’e ema (pelanggan) uja hodi hase feto ne’e la’os buat foun ida. “Feto sira ne’e la’os prostituisaun, ita labele dehan buat aat konaba sira,” Antonio da Costa, 24, dehan. “Maibe ba feto aat sira, ita la presija atu respeta sira, tanba sira nia Inan-Aman la tau matan hodi hare sira.”

Da Costa nudar taxista ida, dehan katak nia ba iha fatin ne’eba tinan ida dala rua ka dala Tolu hamutuk ho nia colega sira। Nia selu kuaze $2 ba feto prostituisaun sira iha Salele; nia sempre vizita feto ne’ebe hanesan, ne’ebe nia tinan kuaze 20. Nia dehan katak sira halo deit relasaun seksual no nia fila kedas; nia lakohi atu koalia ka halimar ho feto ne’e.

“Durante tempu Indonezia, prostituisaun makaas tebes iha ne’e,” nia dehan. “Ema Indonezia sira mai ho osan no sira uja feto sira ne’e ho osan ne’e.”
Agora, nia dehan, “Ema barak mak ba iha fatin prostituisaun। Polisia mos ba, no sivil barak mak ba iha ne’eba. Wainhira feto sira ne’e hare polisia ka pegawai negeri, sira gosta liu tanba sira iha osan barak.”

Nia mos dehan katak, nia ho nia kolega sira la halo abuzu ba prostituisaun sira, maibe sira dehan katak sira sei lakohi atu kaben ho prostituisaun सिरा.
(Additional reporting by Bofe, Jesse Wright, and Stephanie March)

Sunday, May 18, 2008

Estudante Medisina Timor Oan ida Mate iha Fiji


Dili CJITL, Mateus da Silva Joao, tinan 21 nu’udar estudante Timor oan ne’ebé halo estudu farmásia tinan primeiru nian iha eskola medisina Fiji ne’ebé mate iha Mota Rewa, Fiji hafoin lakon husi iha nia rezidénsia iha Suva, Fiji. Kinta – féria dader (15/5/08).

Estudante timór oan ne’e lakon husi nia hela fatin iha tuku 5.30 AM dader oras fiji nian, iha enderesu; 68 Extension Street, Suva, Fiji.

Mateus da Silva ho Alturas 172 cm, fu’uk metan. Hatais kalsaun badak no kamizola metan wainhira lakon husi nia rezidénsia.

Tuir noticia husi The Fiji Times Online katak; isin mate husi Mateus da Silva hetan fali iha mota Rewa, Fiji iha Sabadu hafoin populasaun rai ne’eba nian hetan no hato’o ba polísia Fiji nian.

Tuir noticia ne’ebe Centru Jornalista Investigativu Timor Leste – CJITL hetan asesu katak, Porta voz polísia Fiji, Atunaisa Sokomuri konfirma katak isin mate ne’e naran Mateus da Silva Joao, Estudante Medicina Timor oan ne’ebe lakon loron rua husi nia rezidénsia.

Isin mate ne’e agora dadaun iha hela Mortuario hospital Wainibokasi, Fiji hodi hetan otopsia.

Wednesday, April 30, 2008

Friday, March 7, 2008

Conselho Ministru Fo Apoiu Makas Ba KOLKOS Atu Prepara Lei Imprensa

Governu Timor Leste sei fo apoiu makas ba KOLKOS (Komisaun Legislasaun Ba Komunikasaun Sosial) nia esforso atu prepara esbosu lei imprensa nian. Agio Pereira, Secretario Estado Conselho Ministru hateten ida ne’e iha KOLKOS nia workshop loron rua ne’ebe halao iha Balide Dili (6 – 7 Marcu 2008)

Agio Pereira mos fo parabens ba KOLKOS ne;ebe iha inisiativa diak atu tau atensaun ba lei imprensa nian liu husi organiza workshop ba halibur ideia nian.

”hau lori naran governu ida ne;e nian, fo parabens ba KOLKOS, no ita sei servicu hamutuk diak liu tan” Hateten Agio।

Workshop ne’e rasik hetan APOIU Financeiru husi USAID no UNDP liu husi projeitu ba apoiu Dezenvolvimentu Komunikasaun Sosial.

GOVERNU HUSU RESTRUTURASAUN BA RTTL

Governu Timor Leste liu husi Secretario Estado Conselho Ministru, Agio Pereira husu ba Radio Televizaun Timor Leste (RTTL) atu halo restruturasaun.

Agio Pereira, hateten ida ne’e nia palestra hanesan orador iha Workshop KOLKOS (Komisaun Legislasaun Ba Komunikasaun Sosial) konaba Lei Imprensa nian iha Salaun Enkontro Balide (Eis Salaun CNRT).

Razaun halo restrusaun RTTL tamba Governu hakarak fahe Radio no Televisaun ba fatin ketak ketak. No fo fatin ba jornalista sira hodi specialize iha area idak – idak nian. Tamba Governu Timor Leste Aluga satelito Telkom Indonesia ba horas 24 nian. Maibe RTTL halo deit transmisaun kuaze oras 6 deit lor – loron.

Tuesday, March 4, 2008

Kurso konaba konta jornal Visual nian nakloke ba Jornalistas TV nian

Region: Asia Pasifica
Country: Sri Lanka
Topic: Televisaun, Jornalismo Basico

27/02/2008

Sri Lanka Press Institute (SLPI), konvida Jornalistas televisaun nian atu hatama aplikasaun ba kurso durante semana ida conaba visual news story telling। Treinamento ne'e sei halao iha Marco 17-21 iha Colombo, Sri Lanka gratuitamente

Kursu ne'e consiste husi leituras, discusaun no sessaun do grupos। Partisipantes sira sei aprende oin sa atu foca istoria ida, sequencing (I don't know) no operasaun camera professional. Sira mos sei discute konaba basic editing, teqnique intervistas no grammatica televisaun nian.

Encoraja liu ba sira nebe Iha konhesemento basico iha lian Ingles। SLPI sei la prepara acomodasaun

Informasaun completa ou atu halo aplikasaun bele liga
Brochure SLPI 07-08 (PDF) ou contacto namal@slpi.lk.

Symposium Ba Jornalistas Transmisaun Sei Halao Iha Malaysia

Region: Mundo Tomak
Country: La spesifika
Topic: Jornalismo Basico
29/02/2008

Jornalistas iha mundo tomak iha oportunidade atu atende Asia-Pacific Broadcasting Union (ABU) Transmisaun Symposium Digital husi Março 10-13 iha Kuala lumpur, Malaysia. Registrasaun sei loke to'o loron evento nian. Tama tiha mak regista mos bele.

Symposium ne'e sei foka liu ba iha radio digital no elementos transmisaun televisaun nian। Objectivo mak atu fo konhese/ hato'o oinsa estrategias implementasaun nian, servi consumedores no planeamento bisnis nian nebe bele kria oportunidade atu servisu iha area progresaun digital no mobile services.

Wednesday, February 20, 2008

Manejer Lokutor Radio Konvida Atu Participa Treinamentu Konaba Dezenvolvimentu Organizasional

CJITL - Centru Treinamentu Radio Netherland, ofrese kursu internasional atu ajuda manejer lokutor radio nian iha nasaun tomak iha nasaun dezenvolvidu no mos nasaun tranzisaun sira, atu partisipa iha treinamentu konaba dezenvolvimentu organizasional। Aplikasaun sei taka iha loron 29 Febreiru 2008.

Ba lokutor ka lokutara Radio nian ne’ebe intrese ba treinamentu ne’e bele aplika no buka fundus rasik atu bele kobre orsamentu ba viazen nian।

Treinamentu ne’ebe refere sei halao iha loron 26 Maiu to’o loron 6 Junho 2008 iha Hilversum, Netherlands।

Aplikasaun bele haruka ba: info@rntc.nl ou visita http://www.rnw.nl/rntc/courses/ICBM2008.php

ASIA SOCIETY loke nomeisaun Ba Jornalistas husi Asia atu kompete ba Osborn Elliott Prize

CJITL – Jornalistas imprime “Media Cetak” iha Reziaun Asia tomak hetan oportunidade atu kompete ba Osborn Elliott Prize. Loron ikus hatama aplikasaun maka 14 Marcu 2008

Journalista excelente sei simu premiu osan hamutuk $10।000, ba jornalista imprime ne;ebe hakerek artigu diak liu konaba Asia durante tinan ida ikus.

Kompetisaun nakloke mos ba jornalista US ka Non- US atu kompete। Organizasaun Media ida so bele kandidata jornalista nain ida.

Atu hatene informasaun barak liu tan bele klik iha: http://www.asiasociety.org/pressroom/08_oz_nominations.html.

Sunday, February 17, 2008

Ministeriu Publiku Kaptura Angela Pires

CJITL - Prokurador Jeral Longinhos Monteiru, hateten katak suspeitu ida ho pasasporte dulpa (Timor – Australia) hetan tiha ona Kapturasaun iha koneksaun ba atentadu hasoru Presidente Ramos Horta no Primeiru Ministru Xanana Gusmao.
Angela Pires (38 anos) Ministeriu Publiku kaptura tiha ona nei sei submete ba prosesu hearing, lorokraik ida ne’e (18/02) ou Terca – Feira aban.
Tuir noticia ne’ebe publika iha Sidney morning herald, Longinhos hateten katak Angela Pires hetan Kapturasaun tamba alega involve iha konspirasaun krime hasoru estado iha Segunda Negro liu ba (11/02).
“oras balun balun molok atake, grupo alfedo hela iha nia uma, Longinhos hateten ba Sidney morning herald.
Tamba ne’e iha informasaun konaba atake no molok, maibe nia lakohi hato’o ba estado.

PM Xanana nia Kareta ne’ebe hetan atake


Forca Seguransa Kaer Tiha ona Suspeitu ida ne’ebe involve iha Atentadu 11 Febreiru

CJITL - Prokurador Jeral Longinhos Monteiru, hateten katak suspeitu ida ho pasasporte dulpa (Timor – Australia) hetan tiha ona Kapturasaun iha koneksaun ba atentadu hasoru Presidente Ramos Horta no Primeiru Ministru Xanana Gusmao।

Maibe mane ne’e laos husi nain 17 ne’ebe identika ona atu kaptura iha semana kotuk, Maske nune’e Longinhos rejeita atu fo sai ema ne’e nia naran.

Tuir noticia ne’ebe publika iha abc.net.au, Longinhos hateten katak mane ne’ebe kaptura tiha ona identifika involve iha konspirasaun krime hasoru estado. Tamba mane ne’e iha informasaun konaba atake no molok, maibe nia lakohi hato’o ba estado.

ALFREDO REINADO TELEPHONE NIA KABEN MOLOK MATE

· Maria Neti; Alfredo Promete Sei Hadomi Hau To’o Mate

CJITL – Faluk husi Matebian Alfredo Reinado, hato’o nia steitmentu hafoin Alfredo hetan oho iha atentado asasinu ne’ebe halo hasoru Presidente Republika Jose Ramos Horta. Maria Neti halo nia steitmentu iha the Uniting Church of Western Australia's justice and mission consultant Rosemary Hudson Miller, iha Perth – Australia.

Steitmentu

Maria hasoru malu Alfredo liu husi “Afri” (Maria nia Maun) iha Timor iha tinan 1992, iha Maria nia festa aniversario ba dala 15. Liu deit fulan ida, Alfredo Reinado Melamar Maria liu husi “Afri”.

Sira nain rua namora iha durante tinan 3 nia laran no kaben iha 24 Maiu 1995, wainhira sira nia oan mane primeiru “Billy” moris liu tiha fulan ne’en. Hafoin kaben sira desloka ba Australia.

Maria ho hamnasa hanoin fila fali saida mak Alfredo Hateten; Amor ida ne’e nu’udar Bulan Madu ida ne’ebe ema seluk nunka halo. Liu tiha tinan ha’at sira nia oan mane Segundo “Donovan” moris. Alfredo Reindo fila mai timor iha tinan 1999.

“Labarik sira koalia ho Alfredo Reinado kuaze kalan – kalan no sira iha relasaun ida besik teb – tebes. Maske nune’e Alfredo nungka dala ida hasoru mal ho nia oan feto ikun “Felicity” no mos nia oan ida terseiru “Tiffany” to’o nia mate deit” Maria Haktuir.

Alfredo Reinado mos iha pangilan special ba nia oan nain ha’at nia naran; Felicity nia hanaran "Little Kookaburra", nune’e mos Tiffany nia hanaran "Little chatter box", Donovan nia bolu "Grumpy Face" no Billy "Lazy Boy".

“La fasil atu moris sem alfredo, liu – liu ho oan nain ha’at. Dalaruma hau senti katak naton ne’e naton. Tamba labarik sira maka hau senti forca nafatin hasoru moris ne;e. Alfredo sempre enkoraja hau atu forca nafatin tau matan ba labarik sira. Dalaruma mos hau tanis mes-mesak iha kalan bo’ot, wainhira labarik sira toba ona. Atu hatudu katak hau forca nafatin” Hateten Maria

Nia sempre meyakinkan no motiva hau iha tempu – tempu defisil nia laran, maske liu deit husi telephone hau senti katak nia iha hela hau nia sorin. Maibe agora se mak sei hamaluk hau, tamba hau lakon tiha ona hau nia parseiru moris ne’ebe diak teb-tebes.

Afekta teb-tebes mai ami hotu, rona deit husi kolega sira no media katak Alfredo, hau nia laen mate tiha ona.

Labarik sira la hasoru malu ho nia kuaze besik tinan rua, defisil mai hau atu meyakinkan katak sira nia papa mate tiha ona. Sira nafatin hateten katak sira nia papa seidauk mate no hateten ba hau atu labele fiar noticia iha Televizaun. Hau enkoraja labarik sira atu tanis makas no hateten lolos realidade ne’ebe labele simu.

Saida mak hau hakarak agora maka husu ba media atu husik hau ho hau nia oan sira mesak, atu nune’e hau bele hahu fali hau nia vida moris no hau nia oan sira nia fuan ne’ebe kanek. Hau laos atu subar maibe hau hakarak deit atu ema respeitu hau nia privasidade.

Iha ami nia konversesaun ikus iha telephone nia husu ba hau atu promete ba nia katak hau sei kuidadu hau nia a’an no mos labarik sira. Nia mos husu ba hau atu tau iha neon katak nia sei hadomi hau to’o nia mate no sei fo fatin special ida iha nia fuan husi nia domin mai hau.

Nia promete ba hau buat ida katak; hau sei nunka atu sai faluk fetoran, maibe agora nia laiha ona, no hau sei la menghianati hau nia promesa ba nia. Maria hateten hodi remata nia steitmentu.

CJITL Hetan Fundos Ki’ik Husi ICFJ


Centru Jornalista Investigativu Timor Leste (CJITL) hetan fundus ki’ik ka Small Grant husi ICFJ (International Center For Journalist) hamutuk $6.495.50 hafoin aprova proposta konaba “A Question of Balance – Part II” ho durasaun fulan tolu (Jan – Marcu 08).
KoordenadorJeral CJITL, Julio “Gil” da Silva agrede apoiu ne’e, no konsidera hanesan meius motivasaun ba servicu jornalismu nian, liu – liu reporter investigativu sira atu bele komete ba servicu ida ne’ebe professional hodi produz noticia ka reportajen ne’ebe klean no kredivel.
Alien de apoiu fundus ki’ik, ICFJ mos fasilita komputadores, hari website no fasilita sekretariado ki’ik ba CJITL.
CJITL iha nia reporter Investigativu hamutuk 14 ne’ebe mai husi jornalista senior, editor, manager radio komunidade husi Distritu Maliana no Viqueque.

Saturday, February 16, 2008

Jose Ramos Horta ho Alfredo Reinado


Photo: Glenn Campbell

CJITL - Jose Ramos Horta ho Alfredo Reinado, Fulan Ida Antes Atake hasoru Presidente।


Thursday, February 14, 2008

Gastao Salsinha: Ami laiha planu atu oho Ramos Horta


CJITL – portavoz petisionario Gastao Salsinha iha nia intervista husi Ailaran ba reporter BBC (Ajensia Noticia Englatera) hateten nia ho nia kolega sira ne’ebe lidera husi Mayor Alfredo Reinado laiha intensaun atu oho Presidente Jose Ramos Horta, iha atake segunda feira liu ba (11/2)


Ba BBC, Salsinha Hateten forsa seguransa Ramos Horta mak hahu uluk tiru ne;ebe hamate Mayor Alfredo.

Husi subar fatin, Salsinha mos hateten katak nia oras ne;e eleitu fila fali hanesan komandante iha ailaran hodi troka Reinado ne’ebe hakoi tiha ona horseik (14/2).

Salsinha Haktuir liu tan katak sira mos laiha intensaun atu atake PM Xanana Gusmao. Salsinha mos iha entre elementus forsa ne;ebe atake xanana Gusmao.

”se ami hakarak oho Xanana, ami sei la halai subar”, nia hateten.

Informasaun ne;e bele asesu liu husi: http://news.bbc.co.uk/

Kevin Rudd Hasoru Fernando Lasama

Primeiru Ministru Australianu, Kevin Rudd to’o tiha ona iha Dili, tuku 8.30 ohin dadersan (15/02/08). Tuir planu, Kevin Rudd sei hasoru malu ho Prezidente Republika Interino Timor-Leste, Fernando “Lasama” de Araujo.

Enkontru entre lideres nain rua ne’e, sei hala’o iha Palacio da Cinzas iha tuku 10.45. Depois de hasoru malu, Rudd no Lasama sei hato’o deklarasaun ba media kona-ba enkontru ne’e.

Kevin Rudd Meets Fernando Lasama

Prime Minister Australia, Kevin Rudd, already arrived in Dili, at 8.30 am this morning (15/02/08). According to the plan, Kevin Rudd will meet the acting President of Republic of Timor-Leste, Fernando “Lasama” de Araujo.

These two leaders will meet at the Presidential Office at 10.45 am. After the meeting, Rudd and Lasama will make a Press Statement to the media. (Media Media officer To the President RDTL)

Tuesday, February 12, 2008

Deklarasaun Oficial Estado konaba Mayor Alfredo nia Mate


Primeiro Ministru Xanana Gusmao hamutuk ho Presidente Republika Interino Vicente Guterres, Wainhira deklara katak Mayor Alfredo hamutuk ho nia elementu ida hetan oho wainhira atake Rezidensia Horta iha Metiaut, 11 Febreiru 2008.

Hafoin horas 48 liu tiha, Parlementu Nasional Hanaruk Tan Periodo Estado De Sitio ka Negara dalam Keadaan Darurat ba to’o 20 Febreiru 2008.

Monday, February 11, 2008

Parlementu Nasional Aprova Deklarasaun Estado de Sitio “Negara Dalam Keadaan Darurat”







CJITL – Parlementu Nasional iha loron 11 Febreiru 2008 lorokraik Aprova tiha ona deklarasaun estado de sitio ka negara dalam keadaan darurat ho votus 32 a favor no abstensaun 10.

Tuir fontes LUSA katak Votus absentasaun 10 mai husi Bankada Fretilin no mos PUN (Partido Unidade Nasional)

Suspensaun ba direitu livre sirkusalasaun ne’e obrigatorio ba sidadaun Timor oan hotu – hotu atu labele lao iha tempu kalan hahu husi horas 20.00 to’o 06.00 dadersan.

Deklarasaun Estado de sitio ne’e sei implementa iha tempu 48 horas nia laran iha teritorio Timor Laran tomak.





Mate Isin Reinado iha Mortuario HNGV
Mate isin Alfredo Reinado hamutuk ho nia elementus Leopoldinho da Costa ne’ebe hetan oho iha atakes residensia Prezidente Ramos Horta sei latan iha Mortuario Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) Dili.

Iha sorin seluk tuir deklarasaun Dr Len Notaris, ne;’ebe responsabiliza tratamentu Presidente Horta iha Hospital Royal Darwin Australia ba Radio ABC hateten katak Operasaun ba Presidente Horta lao ho diak no kontinua tratamentu intensivu hodi bele rekopera fila fali nia kondisaun.

Sunday, February 10, 2008

ALFREDO REINADO HETAN OHO IHA ATAKE RESIDENSIA RAMOS HORTA


PM Xanana Gusmao hamutuk ho Presidente Repulika Interino, Vicente Guterres konfirma katak Mayor Alfredo Reinado mate iha incidente tiru malu iha metiaut dili iha loron 11 febreiru 2008 dadersan 06.15., hafoin grupo ne;e atake residensia presidente Ramos Horta.

Liu husi konferensia Imprensa ne’ebe halo iha Palacio Governu lorokraik tuku 2.30 ohin (11 Feb 08), Xanana konfirma katak Mayor Alfredo hamutuk mos ho nia soldadu ida naran Leopoldo mate wainhira hetan kontra tiru husi forsa FFDTL Iha asaltu ne’e.

PM Xanana husu ba populasaun hotu - hotu atu hakmatek no labele halo disturbio tamba estado sei la tolera se deit. Relasiona ho kondisaun Horta ne;ebe seidauk rekopera lolos,Estado oras ne;e lidera husi presidente republika interino Vicente Guterres.

Iha sorin seluk ekuipa mediku ida husi australia nian to’o tiha ona iha Timor atu tula Ramos Horta ba Australia ne’ebe sei halao tratamentu iha Royal Darwin Hospital, wainhira rekopera husi tratamentu iha Hospital Militar Australia nian iha Dili.

Wednesday, February 6, 2008

MEDIA ALERTA UNMIT

UNMIT konvida media hotu atu atende ninia Press Briefing Semanal aban: Kinta Feira 7 Fevereiru 2008, iha tuku 11.30 dader iha Salaun Konferensia C iha Obrigado Barracks. Jornalistas sei rona/etende SRSG Atul Khare no Dr Nafis Sadik, Emisariu Espesial Sekretariu-Jeral ONU nian ba HIV/SIDA iha Asia no Pasifiku. Ba informasaun tuir mai, favor kontaktu Allison Cooper iha +670 723 0453 ha Hipolito Gama iha +670 7311839

Friday, February 1, 2008

Atensaun ba Media

Prezidente Republika, Dr Jose Ramos-Horta hahu husi 18 Janeiru 2008, hala’o vizita ofisial ba nasaun Italia, Suiza, no Brazil.

Tuir planu, Xefe do Estadu ne’ebe akompanha husi Ministru Negosiu Estranjeiru, Dr Zacarias Allbano da Costa, sei fila hikas mai Timor-Leste iha loron Domingo, 3 Fevereiru 2008.

Depois to’o iha Aeroporto Internasional Prezidente Nicolao Lobato, Dr Jose Ramos-Horta sei hala’o konferensia ba Imprensa hodi informa kona-ba vizita ne’e.

Hodi nune’e ami hakarak konvida maluk jornalista sira husi media oi-oin atu ba partisipa iha konferensia ne’ebe refere, ne’ebe sei hala’o iha salaun konferensia Aeroporto Internasional Nicolao Lobato iha oras maizumenus tuku 12.30 meudia.


Informasaun liu tan bele kontaktu ba riko_joel@yahoo.com ou numero telefone: 3339003

TLPC Haruka Nota Protesta Ba PNTL

CJITL —Organizasaun Jurnalista, Timor Leste Press Club (TLPC), Kuarta(30/1), haruka ona nota protesta ida ba Komandante Jeral InterinuPNTL, Inspektur Afonso de Jesus, hodi hatoo sira nia laran susar ba servisu PNTL, li-liu ba membru PNTL husi unidade Tranzitu nebee hoatetude arogante halo violasaun ba membru TLPC.Nota protesta nebee asinadu husi Prezidenti TLPC Domingos Saldanha hoSekertariu Jeral Paulino Kintas nee, relasiona ho hahalok arogantehusi membru polisia unidade Tranzito, Ajenti Saulistiano (Ameta) nebeelori pistola ameasa membru TLPC, Nelson da Cruz iha Segunda (29/1),oras 12.30 Otl. (STL 31/Jan/08)

Kazu Baku Jornalista Iha Prosesu Investigasaun

CJITL - Membru polisia Nasional Timor Leste (PNTL), husi unidadetranzitu nebee uza pistola hodi ameasa no baku jornalista Nelson daCruz oras nee sei tama iha prosesu investigasaun. Porta Voz UNPol Benjamin Osuji informa lia hirak nee ba jornalista liu husi konferensia imprensa iha iha kuartel UNMIT, Obrigadu BarakKaikoli, Dili, Kinta, (31/1). "Ami simu ona informasaun kona ba kazunee, I kazu nee sei tama iha prosesu investigasaun nia laran," nia hatete. (STL 1/Feb/08)

Monday, January 28, 2008

Aniversario Suara Timor Lorosa’e (STL) Ba Dala – 15

CJITL – Diario Suara Timor Lorosa’e (STL) sei komemora nia aniversario ba dala 15 (1 Feb 1993 – 1 Feb 2008) liu seremonia han hamutuk iha STL Compound, Fatumeta – Dili.

Justino (Ino), Jornalista STL iha nia dadalia ho Reporter CJITL Online hateten, STL sai ona hanesan Diario ida n’ebe tuan iha Timor Leste no liu husi selebrasaun ne’e STL hakarak fo mensajen ida ba publiku katak STL sei mantein nia imparsialidade no tane didiak valor liberdade imprensa nian hodi fo imformasaun ne’ebe comprensivu.

Suara Timor Lorosa’e (STL) iha tinan ida ne’e fo tan kontribuisaun ida ba povu Timor Leste liu husi distribuisaun jornal gratuita hamutuk 882 Exemplar ba distritu hotu – hotu (2 Exemplar kada Suco). Distribuisaun ne’e halao hafoin STL hamutuk ho Tempo Semanal no Diario Nasional hetan “Suntikan” Orsamento husi Governu AMP ba Organizaun Timor Leste Press Club (TLPC).
Manuel Sabino (25), hanesan Leitor STL ba Reporter CJITL hateten STL tenki aumenta tan nia pajina tamba dadaun ne’e STL nia noticia menus liu no kuaze pajina barak nakonu liu ho Advertisement।

Rosa Garcia, Jornalista Senior Timor Post iha intervista hateten; programa TLPC halo distribuisaun jornal gratuita ba distritu fo impaktu negativu ba Timor Post, tamba hanesan kompania bisnis, Timor Post defisil ona atu fa’an ba klientes (pelangan) sira ne;ebe durante ne’e le’e jornal, liu – liu iha distritus।

Iha Survey Online ne’ebe CJITL halo liu husi INTERNET ba le’e nain sira ne’ebe le’e jornal lor – loron; Diario Timor Post hetan porsentu 44 (%), iha Segundo lugar priense husi STL ho porsentu 38 (%), tuir fali Diario Nasional ho Porsentu 11 (%) no Semanario hetan porsentu 5 (%).

Wednesday, January 23, 2008

ICFJ sei Organiza Seminario No Diskusaun Nakloke Ba Jornalistas, PM Xanana konfirmadu atu Partisipa


CJITL - Sentru Jornalista Internasional ka ICFJ iha Timor Leste sei organiza seminario no diskusaun nakloke ba jornalistas. Aktividade ne’e sei realiza iha loron 26 Janeiro 2008, fatin iha Salaun konferensia Fundasaun Oriente (City Café nia sorin) horas tuku 10.30 – 11.30 OTL.

Ba jornalistas no grupo komunikasaun social ne’ebe iha interese atu hatene esplikasuan konaba deklarasaun Primeiro Ministro RDTL Kayrala Xanana Gusmao ne’be hateten ba media iha konferensia ida iha Ministerio Solidaridad Social ne’ebe Timor Post Publika iha loron 16 Janeiro 2008, bele partisipa ka atende iha diskusaun ne;e.

Primeiro Ministro RDTL Kayrala Xanana Gusmao mak sei sai hanesan bainaka special iha diskusaun ne’e, ne’ebe sei hato’o nia pozisaun relasiona ho deklarasaun ne’ebe hateten katak “ Se Instabilidade mosu iha Timor Leste, Ami sei Kaer Imprensa”.

Tuir konfirmasaun ne’ebe CJITL halo ho Francez Suni, koordenador projeito special ne’ebe responsabiliza programa ne’e hateten katak jornalistas no grupo komunikasaun social ne’ebe interese, konvida atu participa hodi fo perguntas ka opiniaon durante diskusaun.

Ba informasaun liutan bele kontaktu Francez Suni: +670 7367527 ka e-mai: fsuni@icfj.org

Jornalistas Tempo Semanal Hetan Acidente Trafiku

CJITL – Jornalista nain rua husi jornal tempo seminal, Dilma Sujete no Elsa Fernandes hetan choke husi taxi ida ho numero polisia 32.800, wainhira jornalista nain rua ne’e iha hela sira nia dalan atu ba halo kobertura iha area Komoro nian.

Acidente trafiku ne;e akontece iha Terca – feira (22/1) tuku 09.30 dader iha area merkado komoro nia oin, wainhira sira nain rua liu ho motorizada iha area ne;eba. Jornalistas Tempo Semanal nian ne’e sofre kanek iha sira nia Ain tur, liman no ulun.

Tuir konfirmasaun ne;ebe sira fo ba Reporter CJITL Online iha servicu fatin Mandarin, Dili; katak acidente ne;e akontece tamba miskomunikasaun entre taxista ho sira nain rua iha luron.

Jornalista nain rua ne’e dadaun ne;e halao hela tratamentu intensivu iha uma no seidauk hahu fali halo servicu.

Polisia la konseghe presta deklarasaun husi Taxista ne’ebe choke jornalistas nain rua ne’e, tamba kondutor ne’e konseghe halai liu hafoin choke tiha jornalistas.

Monday, January 21, 2008

Workshop konaba INTERNET no Telefone Baratu ba Povu

Tuir informasaun ne;ebe CJTL hetan asesu katak ICT-TL (Information Communication and Technology Timor-Leste Association) sei organiza workshop ida gratuita ba Timor oan sira konaba “Internet no telefone baratu ba povu”. Workshop ne’e sei nakloke participantes hamutuk nain 30.

Iha workshop ne’e sei halo pratika konaba oinsa halo Antena Wireless Internet husi taxu ( Wajan) no kaleng no mos pratika telephone tanpa Sim card (VOIP) no mos Free Open Source Software"Linux" (Software No Virus).
Materia iha workshop ne;e maka hanesan Net Konfigurasaun - Teknologi Wireless Internet - Aplikasi VoIP - Linux Server. Fasilitator Onno W Purbo (expertuTI & Net husi Indonesia).

Fatin no loron: 28 -31 Januari 2008, oras : 09.00 - 17.00 WIB, fatin: NGO FORUM HALLCaicoli-Dili Timor-Leste.

Participantes sira hetan hahan gratuita no mos sertifikadu.
ICT-TLContact: Lemi/RayJalan CaicoliHP/SMS: 7330102/789010 E-mail : ict-tl@googlegroups .com, itngotimor@yahoo. com, sokolear@gmail. com

ICFJ Ho IREX Sei Fasilita Apoiu Ba Workshop KOLKOS

CJITL – Sentru Internasional ba Jornalista ka ICFJ hamutuk ho IREX iha Timor ne’ebe halo nia misaun atu desenvolve Media iha Timor Leste inklui iha area lei imprensa nian sei fasilita apoiu ba workshop KOLKOS ka Komisaun Ba Legislasaun Komunikasaun Social ne’ebe sei realiza iha loron 12 – 13 Febreiro 2007.

Francisco Agustinho Pinto, Media Law Coordinator ICFJ no IREX iha intervista ho reporter CJITL Online hateten instituisaun internasional rua ne;e iha Timor hakarak suporta ho regularmente aktividade KOLKOS liu – liu atu sai ponte ba orgaun estado hodi fasilita diskusaun ka prosesu drafting ba lei imprensa.

Objektivu husi workshop ne;ebe atu halao maka hakarak explora hanoin ka ideia atu iha paper ida workshop nasional ida seluk ne;ebe planeia tiha ona ba fulan Maiu ka Junho tinan ida ne’e.

Participantes ba workshop loron rua ne;e hamutuk nain 50 ne’ebe sei mai husi representantes media, jornalistas husi teritorio tomak, estudantes universitarias no sociedade civil.

Sunday, January 20, 2008

Bemvindo THE DILI WEEKLY “Jornal Semanal Foun”

Jornal Semanal foun ho naran “ The Dili Weekly” sei halao nia lancamento primeiro edisaun iha loron 24 Janeiro 2008.
Tuir Intervista ne’ebe Reporter CJITL Online halo ho fontes confidensial nian ida husi media ne’ebe refere hateten katak jornal The Dili Weekly sei halao publikasaun ho lingua rua hanesan lingua Tetum no lingua Ingles.
The Dili Weekly sei publika ho paginas 12 no sei aumenta tan iha tempu oin mai, hateten fontes ne’e.
La esplika klaru orsamentu ba jornal foun ne’e mai husi ne’ebe, maibe fontes ne’e hateten katak dadaun ne’e jornal ne’e dirizi husi Otelio Ote (Director Publikasaun)

Vaga Servicu 2 ba Jornalista Timor Oan


CJITL – Sekretariado Parlementu Nasional Timor Leste loke vaga servicu ba publiko hamutuk 16 inklui vaga ba responsabel komunikasaun social nian (Jornalismo)।


Iha publisidade Jornal Diario Nasional,Timor Post no Suarta Timor Lorosa’e edisaun 17 Janeiro nian, Sekretariado Parlementu Nasional halao dadaun rekrutamentu ba Jornalista Timor oan ne’ebe iha esperensia servisu durante tinan 3 iha area jornalismo nian ka remata ona kursu jornalismo no asesoria imprensa nian atu priense Vaga Responsabel Komunikasaun social nian iha PN.
Jornalista ne;be iha intrese ho kualisasaun ne’ebe priense criteria bele hatama CV ka Curriculum Vitae ba PN to’o loron 25 Janeiro 2008. Nivel servicu ba Vaga ne;e maka Nivel 4.
Tuir informasaun seluk ne’ebe CJITL hetan asesu katak iha Sekretaria do Estado Para a Promosaun Igualidade mos dadaun ne’e loke vaga hanesan ba Media and Communication Officer. Candidatus sira ne;ebe atu priense kargu servicu ne’e tenki mai husi background Jornalismo.

Monday, January 14, 2008

BOLSU ESTUDO BA JORNALISTATIMOR OAN


CJITL – Lalenok Ba Ema Hotu – LABEH sei loke hikas bolsu esudo terceiro periodo kursu ingles ba Jornalistas Timor oan husi Media Imprime no Elektronika.
LABEH hanesan ONG anti korupsaun sei loke hikas bolsu estudo ba jornalista sira ne’ebe hakarak aprende lian ingles husi klase bajiku, pre – intermediate, Intermediate, Pre –Advance no Advance.
Koordenadora Departementu Edukasaun no Hasa’e Kapasidade LABEH, Guilhemina dos Santos hateten ba Reporter CJITL Online iha intervista katak LABEH fo tiha ona bolsu estudo kursu ingles ba jornalistas nain 8 husi (STL, Timor Post, TVTL, Radio Klibur, Diario Nasional no RTK).
Iha periodu foun ne’e LABEH sei kontinua nia komitmentu atu ajuda jornalistas sira iha area Lingua. Editor sira husi Media hotu – hotu sei bele haruka ka rekomenda jornalista nain ida husi sira nia instituisaun atu mai tuir kursu ingles gratuita durante fulan tolu.
Registrasaun foun ba participante kursu ingles sei hahu iha loron 21 Janeiru 2008. Media Imprime no Elektronika hotu – hotu bele delega sira nia jornalista nain ida ba kursu ingles ne’e. Hateten Guilhermina.

Thursday, January 10, 2008

KOLKOS,Komisaun foun ba servicu Legislasaun komunikasaun Social nian

CJITL- Komisaun ba Lejislasaun ba Komunikasaun Sosiál (KOLKOS) iha Timor-Leste, harii tiha ona iha loron 3 Agostu 2007.

Komisaun ne’e harii, hafoin diskusaun kle’an entre komunidade media, husi reprezentante media no Instituisaun legál sira, iha fulan hirak liuba।

Objetivu husi Komisaun ne’e mak atu halo monitorizasaun no elaborasuan ba lei sira, ne’ebé iha ligasaun ho Media no liberdade ba imprensa no liberdade expresaun iha ita-nia nasaun.

Tuir konfirmasaun ne’ebe Reporter CJITL Online hetan asesu, Otelio Ote sai hanesan Xefé Komisaun, Eurico Pereira hanesan Vise Xefé Komisaun no Francisco da Silva Gari, nu;udar Sekretariu KOLKOS.

Otelio Ote, Iha intervista ho Reporter CJITL Online (Sexta 11/11/08) katak, KOLKOS establhese ho intensaun atu halo legislasaun no advokasia ba service komunikasaun social.

Intensaun ida ne;ebe KOLKOS tau atensaun dadaun maka konsultasaun ho parseiro hanesan UNDP no mos Komisaun A Parlementu Nasional atu prepara Esbosu Lei Imprensa nian.

CENJOR Sei Fo Kapasitasaun Ba Foinsa’e Ne’be Hakarak Sai Jornalista

CJITL – Fundador Centru Jornalista (CENJOR), Otelio Ote hateten katak inisiativa estableshe CENJOR ne’ebe sei inagura oficialmente nia sekretariado no strutura iha tempu badak ne;e ho objektivu atu fo kapasitasaun konaba jornalista basiko ba Timor oan sira ne;ebe hakarak sai nu;udar jornalista.

Otelio Ote, ne’ebe mos hanesan Presidente SJTL ka Sindikatu Jornalista Timor Leste ne;e iha intervista ho Reporter CJITL Online katak, CENJOR hahu tiha ona nia programa kapasitasaun jornalismo ba foinsa’e hamutuk 38 (Feto no Mane) ne’ebe remata ho diak.

“ Iha periodo tuir mai, CENJOR mos sei fo kapasitasaun ka treinamentu konaba “Dapur Lay Out” no Ilustrasaun nian, Hateten Otelio.

Nia reaforsa mos, CENJOR tenkiser sai hanesan Centru Treinamentu Alternativa ba Jornalismo nian iha futuro. Periodo rejistrasaun foun ba Treinamentu sei hahu loke oficialmente iha fulan Marcu 2008.

Wednesday, January 9, 2008

Relatorio Annual RSF konaba Ameasas Hasoru Media iha Timor Leste - Suara Timor Lorosa’e – STL hetan ameasas seriu liu



CJITL - Krizi politika military entre FFDTL – PNTL no mos konfrontos entre joventude durante tinan 2006 fo impaktu no rezulta mos vitima husi servicu komunikasaun nian iha Timor Leste. Tuir relatorio annual Reporter Sem Fronteiras (RSF) ne’ebe CJITL ka Centru Jornalista Investigativu Timor Leste hetan asesu hatudu katak Diario Timor Post no mos Suara Timor Lorosa’e hetan ameasas bo’ot hasoru politika redaksaun nian.

Suara Timor Lorosa’e (STL) hetan ameasas oi – oin hanesan tuda rahun edifisius no ameasas boikota ne;ebe seriu.

Jornalista Timor oan sira hetan atakes fisikos no ameasas oi – oin hanesan iha loron 10 Junho, Reporter Asosiated Press ida hetan atake no detensaun k’iik ida husi Forca Australiano iha Dili.

Iha loron 12 Junho, jornalistas Timor Post hetan tuda husi Gen Joventude iha Dili no mos iha loron 29 Junho militante partido politiku atake edifisiu RTTL _ Radio no Televisaun Timor Leste iha Dili.

Ikus liu, iha loron 9 Novembru Korespondente Agensia Franca nian ida hetan tuda iha nia oin iha Kolmera - Dili.

Oportunidade Ba Jornalista Timor Oan



Oportunidade ba Jornalista Timor Oan

SEAMEO – Australia Hanaruk Data Aplikasaun ba PRESS AWARD

CJITL - SEAMEO ka Southeast Asian Ministers of Education Organization, dadaun ne’e loke hela aplikasaun Press Award ba jornalistas husi media imprime nian husi nasan sira ne’ebe sai membru SEAMEO nian hanesan Brunei Darussalam, Cambodia, Indonesia, Lao PDR, Malaysia, Myanmar, the Philippines, Singapore, Thailand, Timor Leste no Vietnam.

Data aplikasaun nian sei hanaruk tan to;o loron 15 Janeiro 2008, no tema reportajen nian ne;ebe bele aplika maka Reporting on Education for Sustainable Development.”

Artigo ka reportajen ne;ebe aplika tenkiser fornese informasaun sira konaba edukasaun, hanesan mudansa envairomentu no kondisaun social ne;ebe relasiona ho edukasaun no desenvolvimentu suntentabilidade.

Artigo tenki publika ona durante periodo ne;e nia laran no halo tradusaun ba lingua inglesh no bele haruka ba sekretariado SEAMEO liu husi koreio “Post” ba Mom Luang Pin Malakul Centenary Building, 920 Sukhumvit Road, Bangkok 10110 Thailand

Fax: +66 (0) 2381-2587 E-mail: secretariat@seameo.org | URL: www.seameo.org

Sekretariado SEAMEO organiza programa ne;e liu husi departementu edukasaun no siensia no treinamentu nian iha Australia no mos Embaxada Australia nian iha Bangkok.

Premio ne;ebe sei hetan maka hanesan Travel ba Australia durante semana tolu no mos tuir “Journalism internship” hamutuk ho jornal The Age iha Melbourne, Australia.

Manan nain mos sei simu “plaque of recognition” durante Conferensia Conselho SEAMEO ba dala 43 iha Malaysia fulan Marcu 2008.

Deadline ba submisaun nian maka 15 Janeiro 2008.

Tuesday, January 8, 2008

Jornalista 86 hetan Oho (killed) Iha Mundo Durante Tinan 2007




CJITL – Durante tinan 2007, Jornalistas hamutuk nain 86 no assistant media nain 20 mak hetan oho durante tinan 2007, ida ne’e mak publikasaun husi Reporter Sem Fronteiras (RSF) ne;ebe CJITL hetan asesu.

Entre numero jornalista ne’ebe oho iha tinan 2007, iha jornalistas nain 17 husi regiaun asia no nain 69 seluk husi regiaun Afrika, Amerika no Europa.
Husi Jornalista ne;ebe mate tamba oho, barak liu maka iha nasaun irake hamutuk nain 47, iha somalia nain 8, iha pakistan nain 6.

Durante tinan 2007 mos iha jornalista hamutuk 887 mak hetan kaer no kastigo (Arrested) no jornalista nain 67 ema kaer subar (kidnapped) no jornalista hamutuk nain 1511 hetan atake psikologia no ameasas iha mundo tomak.


Tinan
Numero jornalistas ne’ebe hetan Oho

2002
Nain 25

2003
Nain 40

2004
Nain 62

2005
Nain 64

2006
Nain 85

2007
Nain 86

NOTICIA CJITL

Liberdade ba imprensa, Timor Leste Ranking 95 iha Mundo

CJITL- Bazeia ba publikasaun Reporter Sem Fronteiras (RSF) ne’ebe CJITL hetan asesu, hatudu katak Respeito ba Liberdade Imprensa ka jornalismo nian, Nasaun Timor Leste tama hetan ranking 95 iha mundo.

Tuir publikasaun RSF, Nasaun Timor Leste hetan valor liberdade ba imprensa diak liu husi nasaun barak iha Asia iha tinan 2007 inklui Indonesia ne’ebe hetan ranking 100.

Nasaun ne’ebe hetan ranking 1 – 10 maka Iceland, Norwegia, Estonia, Slovakia, Belgia, Finlandia, Swedia, Denmark, Irlandia.

Nasaun Estados Unidos Amerika (USA) hela iha ranking 48 no nasaun visinho Australia hela iha ranking 28.